|
"… Zlatna Greda je kao naselje zagubljena u zelenom prostranstvu. Skutrena u srcu šume, ona je nalik našoj predodžbi šumskih kućica iz bajki…"
Mirko Hunjadi, Baranja (putopis)
Eko centar Zlatna Greda nastao je 2003. kao projekt udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek. Cilj projekta bio je kroz edukaciju javnosti i razvoj eko turizma očuvati prirodne resurse i tradiciju srednjeg Podunavlja i Kopačkog rita. Do sada je u sklopu Eko centra realiziran čitav niz projekata koji su imali za cilj održivo korištenje prirodnih resursa kroz škole u prirodi, ekološki i seoski turizam te uključivanje lokalnog stanovništva.
Eko centar Zlatna Greda nalazi se u pustari Zlatna Greda. Objekt izgrađen u drugoj polovici 19. stoljeća nalazi se na imanju površine 10 500 m2. Iako objekt nije u potpunosti obnovljen, s dijelom obnovljene infrastrukture pruža mogućnosti za raznolike sadržaje. U sklopu imanja nalazi se i park, igralište, sjenica za 50 osoba, vinski podrum, prijemni centar te poligoni za radionice.
Svaki posjet i korištenje sadržaja osigurava sredstva za realizaciju krajnje vizije Eko centra, a to je uređenje objekta koji će imati smještajni kapacitet za 50 osoba, eko restoran, učionice i radionice starih zanata te funkcionirati preko održivo-razvojnih rješenja (kompostiranje, odvajanje otpada, održivi izvori energije, prirodni materijali) te biti uređen u lokalnom prirodnom i tradicijskom ambijentu.
Do sada je projekt podržao čitav niz volontera, domaćih i međunarodnih institucija koje su omogućile kupovinu neophodne opreme i osposobljavanje Eko centra.
2006. godine osnovana je turistička agencija Zlatna Greda d.o.o.
Vodiči Centra su osobe s dugogodišnjim iskustvom u radu s ljudima i vođenju grupa. Široki spektar iskustava u poznavanju prirode, ljudi, običaja i njihov entuzijazam učinit će Vaš posjet uzbudljivim, zabavnim, edukativnim i punim novih iskustava.
Naša načela
Eko centar Zlatna Greda je pionir u istočnoj Hrvatskoj u organizaciji
odgovornih putovanja. Za temeljni cilj ima zaštitu i promociju
prirodnih i tradicijskih vrijednosti kroz edukaciju i eko turističke
posjete prema načelima:
- posjeta posebno vrijednim prirodnim područjima
- izgradnja svijesti o potrebi zaštite prirode
- posjeta u malim grupama uz minimalan utjecaj na prirodu
- lokalna priroda i kultura su osnovne atrakcije
- osigurava financijsku korist za zaštitu prirode
- osigurava financijsku korist i podržava lokalno stanovništvo
- funkcionira u što većem mogućem omjeru prema ekološkim principima odvajanja otpada, zaštite voda, energetske učinkovitosti i sl.
Partneri
U pripremi...
PP Kopački rit
Kopački rit je najveće očuvano prirodno poplavno područje na Dunavu. Prostire se na 23 000 hektara između
rijeka Dunava i Drave te je jedna od najvećih fluvijalno močvarnih
nizina u Europi zbog čega je 1993. godine uvršten na popis međunarodno
značajnih močvara, sukladno Ramsarskoj konvenciji.
U Kopačkom ritu do danas je zabilježeno više od 285 vrsta ptica, više
od 400 vrsta beskralješnjaka te 44 vrste riba. Mnoge od njih su
globalno ugrožene vrste, kao npr. orao štekavac, crna roda i stepski
sokol. Nerijetko se mogu vidjeti mnogobrojna krda jelena, divlje svinje
i vidre. Više na www.kopacki-rit.com.
Ovo prirodno područje stjecište je mnogobrojnih ljubitelja prirode,
učenika i studenata, avanturista i ornitologa koji žele vidjeti
posljednje velike močvarne divljine na Dunavu.
Baranja
Istočno-hrvatska ravnica smještena između Drave i Dunava. Hrvatska
inačica Baranja nastala je od riječi "bara" zbog močvarnih područja uz
Dravu i Dunav. U samom svom nazivu okarakterizirana je jedinstvenost i
rijetkost cjelokupnog područja. Čak 63% područja Baranje zauzimaju vrlo
vlažne poplavne ravni od kojih je najpoznatija Kopački rit.
Mnoštvo različitih kultura i etničkih skupina koje obitavaju na ovom
prostoru ostavile su trag i doprinjele baranjskoj raznolikosti koja se
može primijetiti svakim posjetom ovom slikovitom području.
U posljednjih 8 godina kao posljedica očuvanosti prirodne i kulturne
baštine Baranje razvila se turistička ponuda koja nudi posjete seoskim
turističkim domaćinstvima, prenoćišta, biciklističke rute, pješačke
staze, prakticiranje starih zanata, uživanje u bogatstvu gastronomske
ponude, posjete Kopačkom ritu, vožnju konjskim zapregama, jahanje u
prirodi, festivale…
|